Anemometar: mjerenje brzine vjetra i protoka zraka za ventilaciju, dron, jedrenje i rad na visini

„Puše malo” i „puše jako” nisu mjere. Monter klime želi znati vuče li ventilacijski otvor koliko treba, pilot drona smije li poletjeti, jedriličar koliko je vjetra na rivi prije isplovljavanja, a majstor na krovu je li vjetar porastao otkad se popeo. Na sva ta pitanja odgovara isti mali uređaj: ručni anemometar.

U ovom vodiču objašnjavamo što anemometar mjeri, kako se iz brzine zraka dobije protok kroz otvor, kako ga koristiti na terenu i po čemu se razlikuju naša tri modela – s odvojenim senzorom, s Bluetoothom i osnovni.

Što ručni anemometar mjeri

Sva tri naša modela imaju krilni senzor – malu elisu koja se okreće u struji zraka – i mjere četiri stvari:

• brzinu zraka, u m/s, km/h, ft/min, mph, čvorovima ili Beaufortovoj ljestvici (0–12),
• temperaturu zraka,
• osjetnu temperaturu na vjetru (wind chill) – koliko hladno je zapravo na otvorenom kad puše,
• protok zraka – kod ventilacije.

Uz trenutnu vrijednost zaslon pokazuje najveću, najmanju i prosječnu brzinu. Za rad na vjetru najkorisniji su maksimum (najjači udar) i prosjek – udar od nekoliko sekundi zna biti znatno jači od prosjeka, a upravo udar prevrne ploču ili zanese dron. Zaslon je osvijetljen, pa se čita i u sumrak, a uređaj se sam gasi nakon 5 minuta i upozorava na praznu bateriju.

Protok zraka: brzina × površina

Ventilator ili napa ocjenjuje se po protoku – koliko kubika zraka prođe u sat ili minutu. Anemometar mjeri brzinu, a protok se dobije množenjem s površinom otvora:

protok (m³/s) = brzina (m/s) × površina otvora (m²)

Primjer: rešetka 50 × 40 cm ima površinu 0,2 m². Ako izmjerite prosječno 2 m/s, protok je 0,4 m³/s, odnosno 1440 m³/h. Brzina nije jednaka po cijelom otvoru – uz rubove je manja – pa izmjerite na nekoliko točaka i uzmite prosjek. Model s odvojenim senzorom računa protok sam i prikazuje ga u CFM (kubičnih stopa u minuti) ili CMM (m³/min).

Tako provjerite radi li odsis u radionici ili kupaonici kako treba, je li se filtar začepio (protok s vremenom pada) i vuče li novi ventilator ono što piše na kutiji. Za ventilaciju radionice pogledajte i vodiče prijenosni odsisni ventilator i ventilacija tavana.

Dron, jedrenje, surf

Proizvođači dronova u uputama navode najveću brzinu vjetra pri kojoj letjelica stabilno leti, a ta je granica različita za svaki model. Anemometar vam daje broj koji usporedite s njom – i to na mjestu polijetanja, a ne iz prognoze za cijeli grad. Imajte na umu da vjetar na visini leta obično jače puše nego uz tlo.

Jedriličari i surferi na rivi ili plaži provjeravaju jačinu vjetra u čvorovima ili Beaufortima, iste jedinice kao u nautičkoj prognozi. Za trajno praćenje vjetra kod kuće bolja je meteorološka stanica, a za procjenu mjesta za malu vjetroturbinu korisno je mjeriti više dana u različito doba.

Rad na krovu i skeli po vjetru

Ploče, folija, limovi i cerade na krovu ponašaju se kao jedro. Najveća dopuštena brzina vjetra za rad na visini nije jedan broj: navode je proizvođač skele, platforme ili dizalice u svojim uputama, a za tvrtke i propisi zaštite na radu. Anemometar ne odlučuje umjesto njih – ali daje izmjereni podatak umjesto osjećaja. Izmjerite prije penjanja na mjestu rada (na krovu puše jače nego u dvorištu), pratite maksimalni udar, a ne samo prosjek, i mjerite ponovno kad osjetite da vjetar raste. Prijenosni model objesite o vrpcu oko zapešća da ne padne s visine.

Tri modela: što ih razlikuje

Podaci su prema proizvođaču. IP44 znači zaštitu od prskanja vode – kućište podnosi kišu, ali sam krilni senzor nije zaštićen, pa ga nakon mjerenja po kiši obrišite i osušite.

Model s odvojenim senzorom je za ventilaciju i klimatizaciju: senzor na kabelu gurnete u otvor ili kanal dok zaslon čitate na sigurnom, protok računa sam, a podatke prenosi na računalo – dobro za zapisnik o mjerenju. Ima i najveći raspon brzine. Bluetooth model je za dron, jedrenje i duže praćenje: stavite ga na stativ i očitavate na mobitelu s udaljenosti do 10 m. Osnovni model je najlakši i najjeftiniji – za povremenu provjeru vjetra prije penjanja na krov, ribolova ili leta, kad vam ne trebaju protok ni prijenos podataka.

Ostale mjerne uređaje naći ćete u kategoriji Mjerenje i kontrola.

Česta pitanja

Kako se anemometrom izračuna protok zraka?

Protok je brzina zraka pomnožena s površinom otvora. Rešetka 50 × 40 cm ima 0,2 m²; pri 2 m/s protok je 0,4 m³/s, odnosno 1440 m³/h. Mjerite na više točaka otvora i uzmite prosjek.

Koja je razlika između prosječne i maksimalne brzine vjetra?

Prosjek pokazuje kakav je vjetar uglavnom, a maksimum najjači kratki udar. Za rad na visini, let dronom i rukovanje velikim pločama važniji je maksimum.

Pri kojoj brzini vjetra se ne smije letjeti dronom?

Granicu određuje proizvođač drona i navodi je u uputama za vaš model. Anemometar vam daje stvarnu brzinu na mjestu polijetanja da je usporedite s tom granicom.

Može li se anemometar koristiti po kiši?

Naši modeli imaju zaštitu IP44, što znači da kućište podnosi prskanje vode. Krilni senzor nije zaštićen, pa ga nakon mjerenja po kiši obrišite i osušite.

U kojim jedinicama anemometar pokazuje vjetar?

U m/s, km/h, ft/min, mph, čvorovima i Beaufortovoj ljestvici; jedinicu birate na uređaju.

Vjetar se ne vidi, ali se izmjeri u nekoliko sekundi – i tada odluka o letu, isplovljavanju ili penjanju na krov počiva na broju, ne na dojmu. Pogledajte mjerne uređaje uz besplatnu dostavu i R1 račun za obrtnike.